More u brdima: Ohridsko jezero

U Republici Sjevernoj Makedoniji vuča magaraca i konja je još uvijek dio svakodnevnice. Ali to nije jedini razlog zašto je upravo ta država idealna za opuštanje i turizam u duhu održivog razvoja – od Ohridskog jezera do nacionalnog parka Galičica.

Jednog ljetnog dana, za vrijeme zalaska sunca, dvije jahačice spuštaju se niz brdo. Dan je bio lijep, samo nekoliko oblaka lagano lebde plavim nebom. Put jahačica usmjerava ih oko vrha stijene, dok je sa strane zaštićen cjepanicama. S druge strane, u dubokoj dolini, moguće je primijetiti svijetlo jezero s kućicama na obali. Gore je sve šuma, a dolje svjetluca mirna površina vode, kao da je prekrivena milionima svjetlosnih tijela. Konji mirno frkću. Crna uzda su ukrašena pločicama i kopčama, od koje se odbijaju sunčeve zrake. Na licima žena vidan je izraz raspoloženja, u mislima su već na opuštenoj večeri u nekoj udobnoj gostionici.

Nježni turizam biciklom

Pritom ih prestiže mladi, dugokosi muškarac koji vozi brdsko biciklo i u svojoj brzini ostavlja djevojke iza sebe. Krajolik je idealan za ture šarenim biciklima, iako mještani ista posmatraju nepovjerljivo. Tek sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća uvezena su prva brdska bicikla iz Italije. Od tada su simbol nježnog turizma oko Ohridskog jezera.
Ohridsko jezero smatra se jednim od najstarijih jezera na svijetu. Vjeruje se da je nastalo prije 2,6 miliona, drugi tvrde da je nastalo čak prije 5 miliona godina. Danas se nalazi na 700 metara nadmorske visine, dugo je 30 kilometara, široko 15 kilometara, a duboko gotovo 300 metara. U jezeru se još uvijek nalaze oblici života, koji su u drugim jezerima odavno izumrli. Stoga su ti oblici na svijetu jedinstveni, poput ohridske pastrmke. Voda jezera je bistra poput kristala i vjeruje se da dolazi iz Prespanskog jezera koje se nalazi na višoj nadmorskoj visini, a koje nastaje od 270 različitih slivova. Ali sve to se ne može reći sa sigurnošću. Mnogi istraživači pretpostavljaju da postoje mali podzemni izvori koji pune jezero, koje se putem ustave slijeva u rijeku Drim i kroz Albaniju slijeva u Jadransko more.

Obalni grad Ohrid na sjevernoj obali jezera, dio UNESCO svjetskog nasljeđa, svojim malim starim gradom, njegovanom promenadom na obali i uvjerljivim odnosom cijene i kvaliteta tokom ljetnih mjeseci privlači sve više turista širom svijeta, koji su oduševljeni osjećajem Mediterana i samim jezerom. I zaista, postoji mnogo toga što se može vidjeti: bijele kućice, crvka svetog Jovana Kanea, grčki amfiteatar, muzej na otvorenom Plocha Michov Grad na vodi ili samostan Sveti Naum. Grad je prema „Lonely Planet“ vodiču jedna od top 10 destinacija. Ali bez brige: U Ohridu još uvijek vlada ugodni mir čak i za vrijeme sezone.

Skromnost i poštovanje

„Staro kamenje najbolje priča stare priče“, izreka je koja se ovdje često može čuti. Na tromeđi Albanije, Republike Sjeverne Makedonije i Grčke nalazi se mala regija koja se sastoji od brda i dolina. U skromnim mjestima koji su stoljećima posvećeni bogoslužju, i danas se može vidjeti pažljivi i tradicionalni karakter različitih etnija i nacionalnosti, koji su ovdje pronašli svoj dom: Albanci, Turci, Srbi, Bosanci, Vlasi i Romi. Ovaj distrikt najbolji je dokaz tome kako je – čak u manje kultiviranim oblastima – moguće mnogo toga ostvariti i pod blažim zakonima, sve dok se susjedi međusobno poštuju i pokazuju interes za dobrobit zajednice. Trud prvih doseljenika a potom i zemljoposjednika isplatio se u današnjici, koja je izrodila mnoge regionalne menadžere a koji jačaju turizam u zemlji i žele od ove jedinstvene provincije stvoriti destinaciju mira u duhu održivog razvoja.

Putovanje bez ekoloških tragova

Predivna šetnja u nacionalnom parku Galičica, ture biciklima kroz brdovite krajolike, romantični izleti na konjima i magarcima, plivanje i ronjenje u Ohridskom jezeru – uvjeti za savršeni odmor bez ekološkog otiska ne mogu biti bolji.

Opasnost od takozvanog prekomjernog turizma „Overtourism“ – razvoj koji potiče nastanak konflikata između domaćina i turista – donosi i nove ideje za putovanja. Porast broja turista izaziva želju za autentičnom posjetom nepoznatih mjesta i zemalja izvan turističkog mainstreama. A to je u Republici Sjevernoj Makedoniji uprkos porastu interesa moguće.

Ovdje je nekoliko godina turizma prouzrokovalo manje velike promjene, nego što bi se to očekivalo. U okviru programa „Unapređenje ekonomske diversifikacije u seoskim područjima jugoistočne Evrope“ (SEDRA) velika podrška u razvoju turizma dolazi iz Njemačke. Cilj ove saradnje jeste stvaranje radnih mjesta za lokalno stanovništvo i redovnih primanja te doprinos zaštiti prirode i kulturne baštine. Stoga su planinski i seoski turizam raspoređeni po šest regija. Program pritom koristi postojeće ponude poput transnacionalnih šetnji i planinarenja „Peaks of Balkans“ , „Balkan Hiking Adventure“ i „Hight Scardus Trail.“ Također se dodatno razvijaju nove turističke ponude, koje trebaju doprinijeti stvaranju vrijednosti mjesta. Kako bi se razvio turizam Republike Sjeverne Makedonije, uvode se regionalni standardi kada su u pitanju smještaj i opskrba, vodiči, risk i sigurnosni menadžment.

Zemlja koja očarava

Za domaće stanovništvo nove strategije i nisu donijele neke novitete. Ali stranac ne može previdjeti divne scenarije koji jednostavno očaravaju. Pogled leti sa sjevera na jug, sa zapada na istok, divimo se suncu kako iza jezera i kuća dotiče horizont, gubi se u crnoj sjeni divlje jele i u konačnici nestaje iza planina.

Republika Sjeverna Makedonija u crticama

Nakon Drugog svjetskog rata, Makedonija je postala jedna od šest republika Jugoslavije, a 1991. godine postaje nezavisna Republika Makedonija. Na granici sjeverne Grčke nalazi se velika i važna provincija imena Makedonija – što je izazvalo veliki nesporazum između susjednih zemalja. Tek odnedavno je ovaj konflikt riješen različitim ugovorima između dvije zemlje. Od 12. februara 2019. godine zemlja sa ukupno dva miliona stanovnika nosi naziv Republika Sjeverna Makedonija. Ali nacionalni ponos ne donosi radna mjesta. Stoga se mnogo nade polaže u turizam. Iako u zemlji ne postoje plaže uz more, ista nudi područja za skijanje i nacionalne parkove. A Ohridsko jezero dio je UNESCO svjetskog nasljeđa koje privlači sve veći broj internacionalnih gostiju.

Hrana i piće uz jezero

Republika Sjeverna Makedonija je kulturološka mješavina albanskih, turskih, srpskih, bosanskih i vlaških korijenja, koja se oslikava i u hrani tog podneblja. U Ohridu se mogu pronaći mnogi preporučljivi kafići, barovi, gostionice i restorani. Restoran „Kaneo“ nudi lijep prostor, prijatnu uslugu i terasu s pogledom na jezero. Specijalitet kuće jeste ohridska pastrmka. Restoran „Gladiator“ kod amfiteatra nudi predivni pogled na grad i jezero. Ovdje se servira tradicionalna balkanska kuhinja. Ipak, specijalitet koji se mora isprobati jeste makedonski burger sa sirom. „Doktor falafel“ u Ohridu se na online portalima slavi kao „kulinarsko otkriće“. U kućici za hranu za ponijeti u ponudi imaju isključivo falafle i humus – ali toliko dobri, da su gosti jednostavno oduševljeni.

Smještaj za svaki novčanik

Već sada postoje smještaji na Ohridskom jezeru, poput hotela sa zvjezdicama i to na internacionalnom nivou. Velike betonske građevine kakve se mogu naći u Španiji ili Bugarskoj srećom nisu građene ni za vrijeme komunizma. Turisti često noće u jeftinim privatnim smještajima u starom gradu, poput „Mango Apartments“. Ko želi hotelske usluge, na raspolaganju mu stoje hoteli se četiri zvjezdice „Aleksandar Villa & Spa“ sa wellnessom, vrtom i bazenom. Preporuka je i vinski restoran koji je u sklopu hotela. U povoljnom „Villa Mesokastro****“ u centru starog grada Ohrida, sobe na višim spratovima sa balkonom imaju najbolji pogled na jezero. „Germanoff House“ karakterističan je po lijepim, mirnim sobama s pogledom na jezero i prijatnom uslugom. Jeftini lokali za doručak dostupni su i pješke. Dodatni savjeti i informacije mogu se pronaći na: ohrid.com.mk.

U Republici Sjevernoj Makedoniji jednostavno staje dah. Ohridsko jezero, na čijoj obali se nalazi crkva sv. Jovana Kanea, ubraja se u najstarija jezera na svijetu.
Ovdje ste još uvijek sigurni od velikog broja turista i mala zemlja može se obići u miru. Planinski biciklisti mogu pronaći staze za sebe oko cijelog jezera dok se u starom gradu Ohridu mogu pronaći trgovine sa starim, tradicionalnim rukotvorinama.