Osmijeh u ime sretnog života

Osmijeh izaziva dobro raspoloženje. Čak i ako nemamo razloga za to, uz osmijeh ćemo se nakon određenog vremena osjećati bolje. Mozgu nije bitno da li imamo razlog za smijeh – sve dok je osmijeh na licu. A šta to znači za svakodnevnicu?

Ko često koristi javni prevoz poznaje tu situaciju: Ponedjeljak je, sivo jutro i prepuni autobus, direktor je poslao iritantni e-mail pa je i izraz našeg lica jednako namršten kao i kod drugih ljudi koji nas u tom trenutku okružuju. Ipak, ne kod svih ljudi. U kolicima je maleno stvorenje, bez mobitela i novina. Uprkos tome nije mu dosadno, jer posmatra svijet koji ga okružuje. I odjednom nas pogleda. I osmjehne nam se.

Djeca nam uvijek nanovo mogu pokazati da je sasvim jednostavno postići da sunce izađe. Potrebno je samo razvući osmijeh. „A smile costs less than electricity and gives more light“ – Osmijeh košta manje od struje, a pruža više svjetlosti – tako glasi poznati citat Abbéa Pierrea, osnivača takozvanog Emmaus pokreta, koji od četrdesetih godina prošlog stoljeća pruža podršku beskućnicima kako bi se vratili u radnu svakodnevnicu. I zaista, osmijeh ljudima može pomoći i u najlošijim trenucima. I ne samo tada. Jedno istraživanje sa Univerziteta Toronto je pokazalo da osobe koje su dobro raspoložene i prijatne lakše rješavaju kreativne zadatke nego osobe koje su mrzovoljne i zrače lošim raspoloženjem.

Mnogi sad vjerovatno misle: Logično. Kada smo raspoloženi imamo više ideja! Naravno da su sretne osobe nasmijanije od osoba koje nisu. Ali ne moramo stalno biti sretni da bismo uživali u čarima osmijeha. Dovoljno je jednostavno promijeniti mimiku. Jer sve to funkcioniše i obrnuto: Osmijeh izaziva dobro raspoloženje. Drugim riječima: Ako se smijemo bez razloga, nakon određenog vremena ćemo se osjećati bolje. Mozgu je, čini se, svejedno da li postoji razlog za sreću – sve dok su usne ispravno pozicionirane.

Uz osmijeh svijet je pozitivniji

Dokaz tome pružio je francuski psiholog Robert Soussignan nakon što je zamolio 100 ispitanika da pregledaju klipove i da pritom na četiri različita načina stave olovku između zuba. Neki su to morali učiniti tako da su se osmjehnuli, iako to nisu željeli. Pokazalo se da su upravo te osobe klipove znatno pozitivnije ocijenili. Položaj usana promijenio je i njihov način razmišljanja.

To bi moglo biti razlog zašto nasmijani ljudi duže žive. Ernst Abel i Michael Kruger sa Univerziteta Wayne State u Michiganu podijelili su za jedno istraživanje kartice s autogramima 230 bejzbol igrača iz ranih pedesetih godina prošlog stoljeća u tri grupe. Prva grupa imala je mali osmijeh na usnama, druga grupa imala je osmijeh preko cijelog lica, a treća grupa bila je ozbiljna. Potom su naučnici tumačili životni vijek preminulih 150 igrača i utvrdili su: Oni koji su bili nasmijani živjeli su u prosjeku sedam godina duže od svojih nenasmijanih kolega.

Ko se smije, ostat će duže u braku

Osmijeh osim što produžava život, produžava i brak. To je potvrđeno kada je Matthew Hertenstein sa američkog univerziteta DePauw istraživao povezanost između dječijih slika i stope razvoda. Njegov zaključak: Za osobe koje su se još kao djeca manje smijale tri puta je veća vjerovatnoća da su se razveli od svoga supružnika.

Postoji mogućnost da vesele osobe općenito imaju bolje šanse za pronalazak odgovarajućeg partnera. Ipak je osmijeh najkraća poveznica između dvoje ljudi. Nije ni čudo: Osmijeh pojačava stepen simpatisanja, utiče na jačanje povjerenja i sprečava agresivnost. Osim toga se vjeruje da su nasmijane osobe inteligentnije. Što bi moglo biti objašnjenje za to da im lakše ide uspon u karijeri. Profesor psihologije sa Univerziteta u New Yorku, Alice Isen, u jednom je istraživanju dokazala da su dobro raspoloženje i poslovni uspjeh nerazdvojan tim. Vesele osobe su popularnije kod svojih kolega na poslu, ali i češće dobijaju unapređenja, čime imaju i veće plate.

Kada je osmijeh iskren?

Ali, kako ćemo razlikovati kada je osmijeh iskren i od srca, a kada namješten? Jednostavno po osjećaju. Iako su bore oko očiju donedavno važile kao znak iskrenog osmijeha, dokazano je da nije tako. Danas je poznato da oči mogu biti indikator intenziteta osmijeha. Da li se pritom radi o uljudnosti ili proračunatosti, ne može se sa sigurnošću reći. Mala razlika se ipak može utvrditi: Iskreni osmijeh gradi se duže – i nježnije se opušta.

A šta trebamo uraditi kako bi osmijeh sam nastao? Zapravo ne mnogo. Često je potrebno samo sjećanje na nešto lijepo. Ili pomisao na nešto za šta smo zahvalni: za lijepo jesenje vrijeme, za zdravlje ili sreću što živimo u zemlji u kojoj se ne ratuje i u kojoj nema katastrofa. Ali i pjesma koju volimo ili smiješan film mogu pomoći. Jednako kao i dobri prijatelji. Pozitivno raspoloženje prema jednom istraživanju University College London pokazalo je da je dobro raspoloženje zarazno.

A ako ništa od toga ne koristi? Onda ostaje nada da će vam pomoći prepuni autobus ponedjeljkom ujutro. Jer jedno britansko istraživanje je pokazalo da se djeca smiju i do 400 puta dnevno – a time gotovo 30 puta više od odraslih.