Jelo za djecu: profesionalni savjeti za dobru ishranu male djece

Barbara Holstein nutricionistica je na Institutu SIPCAN i stručnjakinja za promicanje zdravlja u školama koja zna šta je bitno u dječijoj ishrani.

Kako mala djeca uče jesti

Vaše dijete izišlo je iz baby godina, što znači dinamično razdoblje i mnogo novih stvari koje treba naučiti i doživjeti. Iz jednog aktuelnog istraživanja može se izvući pet osnovnih savjeta koji avanturu zvanu kuhinjski sto čine veselijom – za velike i za male!

1. Produženi porodični obroci

Što duže porodice sjede zajedno za stolom, to se jede više voća i povrća. Savjet: pripremiti porcije u veličini jednog zalogaja.

2. Pozitivna atmosfera za vrijeme obroka

Društvena atmosfera bez žurbe vašem će djetetu poslati poruku o osnovnom razumijevanju ishrane. Što su svi za stolom opušteniji, to se bolje djeca mogu naviknuti na rituale kao što su zajednički porodični obroci.

3. Djelovanje roditeljskog uzora

Djeca oponašaju ponašanje roditelja, zato uopšte ne treba raspravljati o tome, nego jednostavno živjeti uzor. Ovo razdoblje inače je bitno i za roditelje kako bi napravili refleksiju svojih prehrambenih navika: ne možemo očekivati da dijete jede voće i povrće ako ga i sami ne konzumiramo.

4. Nema odvraćanja pažnje

Isključiti televizor, nema pametnih telefona tokom obroka – to vrijedi za sve za stolom. Uostalom, pametni telefoni: U prilogu „Mobitel za djecu” roditelji mogu pronaći savjete za pravi pristup.

5. Zajednička priprema obroka

Što je moguće prije nego uključite svoje dijete u planiranje jelovnika. Bilo da vaš mališan samo gleda ili već i rezucka hranu, pomaganje stvara pozitivnu vezu s hranom.

Ali šta ako moje dijete…

… jede prema boji

Većina djece u određenoj dobi pokazuje odbojnost prema novome (neofobija). Zato bi roditelji trebali uvijek ono što već rado jedu kombinovati s novim. Tako s jedne strane integrišete poznat okus, a s druge strane preferiranu boju. Evolucijski uvjetovano djeca rado jedu crvene, žute i narandžaste namirnice koje često imaju više slatkast okus, kao npr. mrkva ili kukuruz. Ako je mrkva omiljena, umiješajte je kada ponudite nešto novo. Nasuprot tome djeca odbijaju gorkaste okuse (npr. prokulica) jer se to evolucijski povezuje s otrovnim namirnicama. Mališani jedu sa svim čulima – miris, okus, opip, slušanje, gledanje.

Savjet: Imate kod kuće gredicu ili vrt? Uz ove ideje vrtlarenje s djecom bit će zabavno.

… neredovno/malo jede?

Kada se maleni razvijaju u skladu s dobi, normalno je da u nekim fazama jednoličnije ili malo jedu. Djeca imaju urođen osjećaj gladi odnosno sitosti i zato vrlo dobro znaju kad im je dosta. Taj im osjećaj ne smijemo oduzeti (naprimjer nametanjem veličine porcije koju svakako moraju pojesti). Djeci je lako odvući pažnju i zato je važno obrok definisati kao obrok i ne poticati odvraćanje pažnje koje utječe na percepciju osjećaja sitosti. Dakle nema igre kao ni čitanja ili gledanja televizije za vrijeme obroka. Također ponekad pomaže promjena konzistencije ako je neka namirnica ostala na tanjiru (možda je bila pretvrda ili premekana).

Pri kraju prve godine života može se npr. ponuditi povrće i u čvršćem obliku odnosno narezano. Također pomaže način posluživanja. To, naravno, traži određeno vrijeme, ali ponekad se može npr. čarolijom stvoriti hljeb s namazom i veselim licem od povrća.

Također važno: Obratite pažnju na to koliko je vaše dijete umorno. Izostanak apetita može biti i znak umora. Ako se manjak apetita pojavi s mučninom i povraćanjem, to može biti znak manjih infekcija. U tom slučaju potreban je savjet pedijatra.