Zašto djeca ne bi trebala jesti previše šećera?

“Zahvaljujući evoluciji, ljudi općenito preferiraju slatkiše. Naš mozak još od Kamenog doba zna da slatkiši nisu otrovni”, objašnjava dijetetičarka. Problem je u tome što, ako se djeca odmalena naviknu na previše slatkog, njihovo čulo okusa oblikovat će se u tom smjeru i počet će odbacivati zdravu hranu, kao što su povrće i gorke salate. Uz to, industrijski proizvedena, zašećerena hrana također sadrži puno masnoće. Ako se poslužuje zajedno sa zaslađenim pićima, problemi s težinom skoro pa su neizbježni. Osim pretilosti, još jedan negativan efekat prekomjerne konzumacije šećera je karijes, a može utjecati i na koncentraciju.

Koliko šećera dnevno davati djeci? Stručnjakinja savjetuje

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, djeca bi trebala konzumirati samo 5% svojih dnevnih energetskih potreba u obliku šećera. Dijetetičarka Sandra Laimer zalaže se za racionalizaciju unosa slatkiša u dječijoj dobi.

U prvoj godini života bebe uopšte ne bi trebale jesti šećer, nakon toga vrijedi pravilo: “5 čokoladnih bombona, 2 keksa s čokoladom ili 150 ml limunade.” Laimer također preporučuje roditeljima da porcije „mjere ručno“. To znači da je jedna mala šaka slatkiša (kao desert poslije ručka) uredu. „S obzirom da je ruka uvijek veličinom primjerena dobi, jasno je da mama i tata dobiju veću količinu slatkiša, jer su im ruke veće.“ Tu ne treba potcjenjivati: efekat uzora. Kad odrasli daju dobar primjer, djeca ih prate.

Skriveni šećer: nutricionistička svijest i alternativa šećeru za djecu

S obzirom da mnoge namirnice kao što su pločice od žitarica i suhog voća i voćni jogurti sadrže “skriveni šećer” ili više šećera, i njih treba uključiti u dnevnu potrošnju šećera. Kad je dječija hrana u pitanju, svakako treba paziti da je “što manje prerađena i da sadrži što manje umjetnih dodataka, konzervansa i aroma”. Stručnjakinja Laimer ima još jedan savjet: “Obratite pažnju na riječi kao što su 'može oslabiti pažnju djece' istaknute na proizvodima i u tom slučaju najbolje je odabrati alternativu.” Inače, preporučljivo je rano stvoriti svijest o ishrani i djeci pružiti što više znanja o alternativi šećeru. Tako uče da su prirodna slatkoća voća i bobičastog voća te zaslađivanje medom idealni za međuobrok: umjesto sladoleda uzmite prirodni jogurt sa svježim voćem, a umjesto žitarica za doručak uzmite kašu od bobičastog voća...

Koliko šećera unositi dnevno? To nije stvar pregovora

Kome ovo nije poznato? Na kasi u supermarketu istaknuto je puno iskušenja, a dijete vrišti jer želi još jedno lizalo. Roditeljima su tada potrebni željezni živci i roditeljski stil pun razumijevanja koji im ne dopušta da odstupe od svojih pravila. Čak i u slučajevima kada bake, majke, nane i djedovi posebno kupuju slatkiše kao što su sladoled i kolači, dobro je ako vaše dijete zna pravila o tome koliko je šećera dnevno dopušteno. Naravno, postoje izuzeci kod posebnih prigoda (Uskrs, Bajram, Božić, dječiji rođendani...), ali ih kao takve treba jasno objasniti djeci – u suprotnom, izuzetak brzo postane pravilo. Potpuna zabrana slatkiša je, ipak, kontraproduktivna - samo čini čokoladu i slične proizvode zanimljivijima djeci. Slatkiše ne treba koristiti ni kao nagradu ili kaznu, jer se tako stvaraju nezdrave prehrambene navike.