Vještačka oplodnja: šta biste trebali na vrijeme utvrditi prema riječima stručnjakinje
Kada biste trebali razmisliti o vještačkoj oplodnji?
Ako imate želju za djetetom, možete pokušavati zatrudniti bez stručne medicinske pomoći do otprilike 35. godine života. Ako trudnoća ne nastupi nakon godinu dana, potrebno je konsultovati se sa stručnjakom. Ako ste već stariji od 35 godina, trebali biste potražiti stručnu pomoć nakon šest mjeseci. Važno je ne gubiti vrijeme, jer kvaliteta jajnih ćelija počinje opadati već nakon 35. godine.
Koji su kriteriji osim dobi?
Osim dobi, kvaliteta jajnih ćelija također je važan kriterij. Nije riječ uvijek odmah o vještačkoj oplodnji, nego o tome da se prvo napravi detaljna procjena. Kod žena se prvo provjerava hormonski status i utvrđuje jesu li jajovodi prohodni. Ova se procjena može obaviti kod ginekologa ili kod nas. Kod muškaraca se paralelno radi spermiogram i, prema potrebi, također procjenjuje hormonski status. Tako se može utvrditi imaju li oba partnera dobre uvjete za prirodnu trudnoću ili je potrebna medicinska pomoć.
u ovom članku saznajte sve o neplodnosti kod muškaraca, uključujući uzroke i mogućnosti liječenja.
Kako funkcioniše vještačka oplodnja i koji je postupak?
U osnovi, cilj je stimulisati ženske jajnike s pomoću hormona koje tijelo inače samo proizvodi, ali u nešto većim dozama. To se postiže potkožnim injekcijama (sličnim onima koje koriste dijabetičari za inzulin) s vrlo tankim i malim iglama. Žena ih primjenjuje od početka ciklusa tokom sedam do deset dana. Tokom tog razdoblja obavljaju se dva do tri ultrazvučna pregleda kako bi se provjerilo rastu li folikuli (mjehurići jajnih ćelija). Kada dosegnu određenu veličinu – što ukazuje na prisustvo zrelih jajnih ćelija – zakazuje se postupak vađenja jajnih ćelija. Ovaj se postupak provodi pod kratkotrajnom anestezijom putem vaginalnog ultrazvuka (slično ginekološkom pregledu). Zahvaljujući anesteziji, žena ništa ne osjeti i prespava zahvat. Izvađene jajne ćelije zatim se oplode izvan tijela. Nakon toga embriji se razvijaju pet dana u inkubatoru i svakodnevno se pregledavaju pod mikroskopom. Nakon pet dana, najbolji embrij se tankim silikonskim kateterom unosi u šupljinu maternice i tamo se polaže. Nadamo se da će se embrij ugnijezditi i da će doći do trudnoće. Rezultat se saznaje nakon 12 do 14 dana.
Postoje li različite metode za oplodnju jajne ćelije?
Jedna od njih je klasična metoda IVF-a (oplodnja in vitro). Riječ je o osnovnoj metodi koja se koristi kada je problem uglavnom kod žene, dok su spermiji u redu i imaju dovoljno snage da probiju stijenku jajne ćelije. Naprednija verzija je metoda „Intracitoplazmatske injekcije spermija“ ili skraćeno ICSI. Ova metoda se primjenjuje kada spermiji trebaju pomoć da uđu u jajnu ćeliju. Pod višestrukim povećanjem mikroskopa odabire se jedan spermij i ubrizgava u jajnu ćeliju. Sama oplodnja tada uglavnom uspijeva zahvaljujući jajnoj ćeliji i spermiju.
Trebaju li žene na nešto posebno paziti?
Žena treba osloboditi dan za postupak vađenja jajnih ćelija. Hormonska stimulacija može se lako uklopiti u svakodnevni raspored. Nakon vještačke oplodnje, žena može nastaviti sa svojim uobičajenim aktivnostima, a druga polovina ciklusa podržava se lijekovima. Preporučuje se da se žena ne preopterećuje i ulazi u tzv. fazu „gniježđenja“. Treba izbjegavati aktivnosti koje uključuju snažne vibracije kakvima je izložena pri bavljenju određenim sportovima.
Kolike su šanse za trudnoću uz vještačku oplodnju?
Šanse za trudnoću po ciklusu liječenja iznose između 30 i 40 posto. Međutim, to ovisi o dobi i individualnim okolnostima koje uzrokuju neplodnost. Za poređenje, u prirodnom ciklusu šanse za trudnoću iznose 15 do 20 posto. Mnogi parovi su razočarani jer očekuju da će s pomoću tehnologije šanse biti između 70 i 90 posto. S obzirom na to da se vještačka oplodnja provodi jer prirodnim putem nije moguće zatrudniti, važno je od početka realno postaviti očekivanja. Ključno je otvoreno razgovarati o mogućnostima i ograničenjima kako bi se izbjegla prevelika razočaranja.
Konsultiraju li parovi i psihološku pomoć?
Parovi imaju mogućnost zatražiti psihološku pomoć, a mi ih u tome snažno podržavamo. Ovisno o tome koliko dugo traje želja za djetetom, situacija može biti vrlo stresna, naročito ako svi oko njih postaju roditelji, a oni ne mogu. Zbog toga nudimo psihološku podršku i potičemo parove da je iskoriste.
Šta negativno utiče na šanse za trudnoću?
Pušenje šteti kvaliteti jajnih ćelija, kao i cirkulaciji u maternici, uključujući sluznicu i jajnike. Također pogoršava kvalitetu spermija. Posljedice dugotrajnog pušenja ne mogu se poništiti samo s tri mjeseca apstinencije. Ekstremna pothranjenost ili pretilost također smanjuju šanse za trudnoću. PCOS (sindrom policističnih jajnika) i endometrioza dodatno smanjuju plodnost. Sve češće primjećujemo da mlade žene imaju smanjenu rezervu jajnih ćelija, što se naziva prijevremeno starenje jajnika. Preporučuje se provesti provjeru plodnosti između 30. i 35. godine kako bi se utvrdilo je li sve u redu ili postoji potreba za djelovanjem.
Koje su dobne granice za vještačku oplodnju?
Žene mogu pokušavati do 45. godine, ali nakon 40. godine šanse za uspjeh značajno opadaju, jer je tada oko 70 posto jajnih ćelija genetski neispravno. Između 43. i 45. godine trudnoće s vlastitim jajnim ćelijama izuzetno su rijetke. Većina trudnoća u kasnijim godinama rezultat je donacije jajnih ćelija, što je u Austriji dopušteno do 45. godine.
Šta je s čuvanjem jajnih ćelija (Social Freezing) u Austriji i Njemačkoj?
U Austriji je dopušteno samo „Medical Freezing“, što znači da se jajne ćelije mogu zamrznuti samo u slučaju medicinskih indikacija poput endometrioze, autoimunih bolesti ili prijevremenog starenja jajnika. U Njemačkoj je dopušten i „Social Freezing“. Postupak zamrzavanja jajnih ćelija isti je kao i kod vještačke oplodnje, ali bez oplodnje.
Koji su najčešći strahovi pacijentica?
Najčešći strahovi odnose se na nuspojave, ali one se mogu ublažiti informacijama. Hormoni koji se koriste u postupku već su poznati tijelu, a liječenje se prilagođava individualnom hormonskom statusu žene. Strah od samog zahvata je manji jer su pacijentice dobro informisane o tome šta ih očekuje.
Kako žene doživljavaju zahvat? Imaju li bolove nakon njega?
Zahvat se izvodi pod kratkotrajnom anestezijom. Nakon vađenja jajnih ćelija moguće je osjećati bolove slične menstrualnim, koji obično nestaju nakon jednog do dva dana i mogu se ublažiti lijekovima protiv bolova.
Šta parovima savjetovati ako postupak ne uspije?
Svaki ciklus liječenja donosi nove informacije. Možemo analizirati kvalitetu jajnih ćelija, razvoj embrija i druge čimbenike. Na temelju tih podataka mogu se prilagoditi daljnji koraci. Ako ni s pomoću napredne medicine nije moguće ostvariti trudnoću, parovima se nude opcije poput donacije jajnih ćelija, donacije spermija, usvajanja ili udomiteljstva.