Dermatologinja Vesna Stanojević: Svaka promjena mladeža je alarmantna.

Već tradicionalno, dm je i ove godine organizovao besplatne dermatološke preglede kože uz dermatološko savjetovanje, uz prigodno osvježenje i zabavu u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine. dm ljetni kutak bio je otvoren u terminima od 10:00 do 14:00 i od 15:00 do 19:00 sati u nekoliko bh. gradova, a dermatološki pregledi će se još održati u Bihaću, 11.8.2024. na Glavnom gradskom trgu, u spomenutim terminima.

Na temu zaštite kože od sunca, osviještenosti građana u Bosni i Hercegovini povodom navedenog te dodatnim savjetima, razgovarali smo s dermatologinjom dr. Vesnom Stanojević.

1. Smatrate li da ljudi u Bosni i Hercegovini vode računa o svojoj koži i zaštiti kože od sunca u dovoljnoj mjeri?

Svijest naših građana u posljednjih nekoliko godina uveliko se promijenila zahvaljujući apelima nas, ljekara, kao i drugih odgovornih pojedinaca koji skreću pažnju na štetnost pretjeranog izlaganja sunčevoj svjetosti, a naročito vještačkom UV zračenju, tačnije solariju. Ove godine je upućen apel ministru zdravlja Kantona Sarajevo da se solarij zabrani osobama mlađim od 18 godina.

2. Nakon što ste obavljali dm dermatološke preglede u Sarajevu, da li je bilo osoba koje su upućene na dalje pretrage?

Bilo je slučajeva koji su zahtijevali dalju dijagnostičku obradu, liječenje i terapiju, jer su u pitanju bile ozbiljnije dermatoze. A bilo je i suspektnih tumorskih promjena kod osoba koje su upućene na dalju obradu.

3. Koja promjena mladeža bi za svakoga od nas trebala biti alarmantna kako bismo posjetili dermatologa i obavili potrebni pregled?

Svaka promjena mladeža je alarmantna. Najvažnija je preventivna kontrola jednom godišnje. Mladeže koje vidite na tijelu ćete svakako sami pratiti, ali dijelovi tijela koji su nedostupni samopregledu zahtijevaju pregled specijaliste. Pigmetne i nepigmentne promjene koje su novonastale, koje se uvećavaju u širinu i visinu, koje s vremena na vrijeme prokrvare, također zahtijevaju blagovremeni pregled.

4. Kako kožu štititi i tokom gotovo cjelodnevnog boravka u vodi, pošto znamo da se većina krema u dodiru s vodom ispire?

Kožu treba štititi tokom cijele godine, a ne samo u ljetnom periodu. Potrebno je koristiti adekvatne preparate s visokim faktorom zaštite namijenjene svakom tipu kože. U toku boravka na moru, rijeci, bazenu..koristiti vodootporne kreme. Nanositi preparate svako 2 sata. Uz mehaničku zaštitu – šešir, naočale, sada postoji i odjeća koja ne propušta UV zrake i ja volim roditeljima savjetovati da djeci kupe takvu odjeću, kao i šešir koji ima zaštitu za vrat.
Djeca se mažu preparatima namijenjenima djeci. Bebe se ne izlažu suncu, ali tokom boravka na moru, potrebno ih je mazati zaštitnim faktorom u ranim jutarnjim satima do 10 h i nakon 16 h poslijepodne.

5. Od dvojbe između sunčanja na suncu i u solarijumu (šta je za kožu štetnije), zatim mazanja kože maslinovim uljem prije izlaganja suncu, do pitanja: ukoliko nanosimo kremu s SPF-om, možemo li uopšte dobiti zavidnu ljetnu boju kojoj većina teži i sl. - brojna su pitanja koja nam se javljaju prije izlaganja suncu. Možete li za čitaoce active BEAUTY online magazina razriješiti navedene nedoumice.

O štetnosti odlaska u solarij postoje zvanični dokazi; koliko je zapravo solarij štetan govori i to da su mnoge zemlje Evropske unije zabranile njegovo korištenje osobama mlađim od 18 godina. A neke zemlje su potpuno zabranile uvoz ovih aparata. Značajna je i činjenica da ukoliko se osoba prije 35 godine života izlagala sunčanju u solariju, ima 75% šanse da dobije melanom, ali i neki drugi oblik karcinoma kože, kao što je skvamocelularni i bazocelulani karcinom.
Preplanuli ten već odavno nije must have... Idemo na more kako bismo uživali u tzv. balneoterapiji, kako bismo se odmorili, napunili baterije.
Izlaganje kože suncu u jutarnjim satima u trajanju od 15 minuta je sasvim dovoljno da koža proizvede vitamin D.
Upotreba različitih ulja i masti, kao što je maslinovo ulje, dovoljno zagrijava površinski sloj kože i tako omogućava dublje prodiranje UV zraka, što za posljedicu ima oštećenje na nivou same ćelije.

Kreme, losioni, sprejevi, ulja sa SPF nanose se 2h prije izlasaka na sunce, svaka 2 sata se koža nanovo maže. Ovo sve, naravno, važi za jutarnje i poslijepodnevno sunce.
Od 11 h do 16 h, kada je najjača insolacija, trebali bismo da se povučemo u prirodni hlad ili smještaj, s obzirom da prejako sunce, refleksija od pijeska i vode dodatno pojačavaju negativan učinak UV zračenja na našu kožu.

6. Koji su najznačajniji savjeti koje dijelite s Vašim pacijentima u pogledu izlaganja kože suncu i koje ste dijelili prilikom dm dermatoloških pregleda s posjetiocima istih?

Moj savjet glasi: godišnji odmor iskoritite da biste se odmorili, prošetali uz more u zoru, udahnuli zrak koji je blagodaran za disajne puteve, napunili baterije, jer željno očekujemo taj godišnji odmor, da bismo onda na njemu izgorjeli i da na kraju na istom ne bi mogli uživati.