Dodaci ishrani: na šta žene trebaju obratiti pažnju

U upoređenju s većinom muškaraca, žene jedu svjesnije. No, to ima i lošu stranu: više od polovine je već probalo dijetu – s rizikom da svoje tijelo ne snabdijevaju s dovoljno nutrijenata. Osim toga, zbog menstruacije, uzimanja lijekova kao što su kontracepcijske pilule i višestrukog opterećenja zaposlenih majki, žene trebaju snabdijevanje mikronutrijentima zasnovano na potrebama – na primjer putem dodataka ishrani.

Dodaci ishrani: kada i koji su potrebni ženama?

Korisni nutrijenti tokom puberteta

Tipične tegobe menstrualnog ciklusa kao što su grčevi, mučnina, proljev i glavobolja često se mogu ublažiti magnezijem, vitaminima B, omega-3 masnim kiselinama i gama linolenskom kiselinom. Osim toga, mlade žene obično uzimaju kontracepciju u svoje ruke. Međutim, savremeni kontraceptivi koji sadrže estrogen poput pilule utiču na snabdijevanje tijela mikronutrijentima – baš kao što pripravci koji sadrže estrogen djeluju na simptome menopauze. To se posebno odnosi na najvažnije vitamine B, vitamin C i magnezij. Element u tragovima cink igra važnu ulogu u stvaranju hormona i često se preporučuje kao dodatak kod kožnih problema povezanih s ciklusom. Uravnotežena ishrana nije uvijek dovoljna da nadoknadi ovu povećanu potrebu. Mikronutrijenti kao dodaci ishrani mogu pomoći ženama u ovom slučaju.

Dodaci ishrani u slučaju želje za djetetom i trudnoće

Godine želje za djetetom, trudnoće i vrijeme dojenja su veoma osjetljive faze života za žene. Dodaci ishrani su preporučljivi za određene mikronutrijente. To prvenstveno uključuje folnu kiselinu, koju treba uzimati pri planiranju trudnoće. Tu su i jod i željezo, veoma često i vitamini B, vitamin D, magnezij i cink. Nezasićene omega-3 masne kiseline ne igraju važnu ulogu samo za nerođeno dijete. Pretpostavlja se da se rizik od prijevremenog porođaja, budućih alergija kod djeteta i majčine postporođajne depresije smanjuje ako su trudnice adekvatno snabdjevene njima.

„Trudnice bi se barem dvaput sedmično trebale počastiti masnom morskom ribom poput lososa, haringe i skuše”, preporučuje bečka nutricionistkinja dr. Sonja Schwinger. „Potreba za vitalnim tvarima u ovoj fazi može se u velikoj mjeri pokriti svjesnim unosom voća i povrća, ali se potreba za pojedinim vitaminima i mineralima tokom tog vremena može povećati i do 100 posto”, zna dr. Schwinger. Alternativa ili dodatak ribljim jelima su biljna ulja od repice, soje, perile, lanenog sjemena i oraha ili dnevna porcija oraha i badema.

Budući da je majčino mlijeko najbolja hrana za potomstvo u svakom pogledu, stručnjaci preporučuju dojenje beba najmanje šest mjeseci. Za to vrijeme ne samo da se majčina potrošnja energije značajno povećava, nego i snabdijevanje mikronutrijentima treba individualno prilagođavati, baš kao i tokom trudnoće.

Važni nutrijenti tokom menopauze

Menopauza se može već najaviti u dobi od 40 godina. Proizvodnja hormona estrogena i progesterona se tada progresivno smanjuje. „Hormonalna neravnoteža pogoduje riziku od osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti“, upozorava dr. Schwinger. To je često popraćeno tipičnim simptomima menopauze kao što su valunzi, umor, promjene raspoloženja, glavobolje i suhe sluznice. Status hormona proveden u laboratoriji daje informacije o tome koje mikronutrijente bi eventualno trebalo unijeti putem dodataka ishrani

„Ishrana, vježbanje/kretanje i hormonska podrška u biljnom i homeopatskom obliku odn. putem bioidentičnih hormona omogućuju brzu kompenzaciju ako je potrebno, a time i nestanak simptoma“, objašnjava dr. Schwinger. Najpoznatiji od ovih biljnih aktivnih sastojaka su izoflavoni i lignani iz crvene djeteline i soje, koji, prema istraživanjima, ublažavaju tipične simptome menopauze te mogu pozitivno utjecati na gustoću kostiju i nivo lipida u krvi.