Osvještavanje: sedam mitova o njezi zuba
Čišćenje zuba tri puta dnevno ili samo ujutro i navečer? Pravo ribanje ili radije nježno pranje ? Zubna pasta s fluoridom ili bez? Radije koristiti četkicu s tvrdim ili mekim čekinjama? O pravilnoj njezi zuba kruže razna vjerovanja. Stomatolog Stefan Fickl objašnjava najčešće mitove i daje savjete o tome što možemo učiniti za zdravlje naših zuba.
Ovako funkcionira zubna njega: stručnjak objašnjava
Naši trajni zuba trebali bi trajati cijeli život. Ali kako funkcionira savršena njega zuba? U svojoj knjizi „Auf den Zahn gefühlt (Rješenja za zube) (Kiepenheuer & Witsch) Stefan Fickl, stomatolog i profesor na Sveučilištu Julius Maximilian u Würzburgu, daje sažetak najnovijih saznanja iz stomatologije. Pročitajte njegove savjete o čišćenju zuba.Mit 1: električne četkice za zube su bolje od ručnih.
Ovaj mit njege zuba samo je uvjetno točan. Mnogo važnije od vrste četkice za zube je njihovo ispravno korištenje. Ako netko godinama zube pere ručno, nema problema sa zubama i nerado si želi nabaviti dodatni električni uređaj, može svakako ostati pri svojoj navici.Jedan ste od nemarnih perača zuba? U tom slučaju električne četkice za zube imaju ključnu prednost: „Većina električnih četkica za zube ima tajmer“, objašnjava ovaj stručnjak. Jer mnogi peru zube kraće od preporučene dvije minute, što pokazuju studije. No, najmanje toliko vremena bi si trebalo uzeti za njegu zuba kako bi se uklonilo dovoljno zubnih naslaga. Uz to fine vibracije električnih četkica za zube bolje raspoređuju pastu za zube u teško pristupna područja između zuba.
Mit 2: mekane četkice ne čiste dovoljno dobro.
Da, tvrde ili srednje tvrde četkice brže uklanjaju zubnu naslagu, ali time prilikom čišćenja i češće dolazi do ozljeda zubnog mesa. „Iz tog razloga biste trebali uzeti četkicu za zube s mekim čekinjama (često se za to koristi izraz ‚soft ili ultrasoft‘) ili za električnu četkicu za zube odaberite mekanu glavu četkice“, navodi Stefan Fickl u svojoj knjizi.Kod mekih čekinja morate imati u vidu nekoliko stvari: važno je da koristite „sensitive“ pastu za zube jer se tako ne može oštetiti važna zubna caklina. Osim toga bi se vrijeme čišćenja trebalo malo produžiti kako biste skroz uklonili zubne naslage. Mekana četkica se mora češće mijenjati nego zubna četkica s tvrdim čekinjama, najkasnije svaka tri mjeseca.
Mit 3: zubna pasta s fluoridom šteti zdravlju.
Rasprostranjen je mit da fluorid šteti zdravlju. Ali zabrinutost nema temelja. To iznosi i Evropska agencija za sigurnost hrane na svojoj web-stranici: fluorid je kritičan samo u vrlo velikim količinama. A baš kod njege zuba fluorid je nezamjenjiv jer je najučinkovitiji u sprječavanju karijesa. Odrasla osoba bi morala pojesti više tuba zubne paste da bi razvila simptome otrovanja. Dakle, nema straha od fluorida, ohrabruje Stefan Fickl: „Fluorid je jedna od najistraženijih tvari u svijetu. Neke zemlje fluorid dodaju čak i u svoju pitku vodu kako bi se održao učinak sprečavanja karijesa.“Važno je da usta nakon čišćenja zuba ne ispirite vodom, već samo ispljunite! Tako će fluorid u zubnoj pasti posebno dobro djelovati. Skloni ste stvaranju karijesa? U tom slučaju stomatolog čak preporučuje da jednom sedmično koristite gel za zube s većom koncentracijom fluorida. A što učiniti ako još uvijek sumnjate? „Prije nego što čistite zube sa zubnom pastom bez fluorida, za vas bi alternativa bila zubna pasta koja sadrži hidroksiapatit. Svi ostali proizvodi se ne preporučuju jer rizik od karijesa dramatično raste“, navodi stručnjak za njegu zuba.
Savjeti stručnjaka: što je važno kod njege zuba
Mit 4: kod njege zuba je odlučujuća pravilna tehnika čišćenja.
Da, savršena tehnika čišćenja zuba zaista postoji. U svojoj knjizi Stefan Fickl iscrpno je opisuje: „Četkicu za zube stavite pod uglom od 45 stepeni u prijelazno područje između zuba i zubnog mesa. Protresite na mjestu nekoliko sekundi, a zatim pobrišite od zuba prema površini za žvakanje laganim okretanjem. I to tako na svim zubnim površinama, izvana i iznutra.“ Ali on i dodaje: za većinu to nije praktično. Osim ako se od čišćenja zuba želi napraviti nauka.Stoga je njegov savjet: „Jednostavno je samo važno da ne zaboravite niti jednu zubnu površinu.“ Posebno biste trebali paziti na jedno područje, kako navodi ovaj stručnjak: prijelaz od zubnog mesa prema zubu. Ovdje se naime nakuplja posebno mnogo bakterija. Pokret brisanja od zubnog mesa prema zubu najnježniji je za osjetljivo zubno meso.
Mit 5: zubna svila i otopina za ispiranje usta su neizostavni.
Preporuka redovnog korištenja zubne svile se prema Stefanu Ficklu ne može znanstveno dokazati: „Ako je sadržaj fluorida u zubnoj pasti dobar, tada se učinak zubne svile može zaobići.“ Ali to vrijedi samo za ljude sa zdravim zubama i zubnim mesom. Ako je netko sklon paradontozi i upalama zubnog mesa, područja između svojih zuba trebao bi dobro čistiti, i to s interdentalnim četkicama. Najbolje je tražiti savjet od stomatologa!I korištenje otopina za ispiranje usta ovaj stručnjak smatra precijenjenim: „Ako netko dva puta dnevno uredno čisti svoje zube sa zubnom pastom koja sadrži fluorid, za njega je dodani učinak otopine za ispiranje usta vjerojatno vrlo mali“. Kada otopine za ispiranje usta mogu biti korisne kod njege zuba? Kod fiksnih zubnih aparatića ili kod snažno izloženih površina korijena.
Mit 6: proizvodi za izbjeljivanje su loši za zube.
Obojenja zuba kafom ili čajem nemaju utjecaja na bolest zuba. No, mnogi žele bjelije zube i pitaju se: Jesu li proizvodi za izbjeljivanje štetni za zube? „Na ovo se pitanje može odgovoriti relativno jednostavno i brzo s "Ne“, umiruje Stefan Fickl. Ali se mora razmisliti o sljedećem: „Zuba s tim zubnim pastama postaju bjeliji, ali se može izgubiti zubni materijal, nije to dramatična količina, ali je upitna žrtva za ljepotu.“Njegova je preporuka: radije se kod stomatologa posavjetujte o medicinskom izbjeljivanju nego da kod kuće koristite kreme za izbjeljivanje zuba. Jer one mogu naštetiti zubnoj caklini. Relativno bezopasne su trakice za izbjeljivanje iz drogerije, navodi stručnjak. U njima je koncentracija sredstva za izbjeljivanje vrlo mala. Nedostatak: velike promjene u boji zuba ne mogu se očekivati s trakicama za izbjeljivanje za samoprimjenu.
Mit 7: kada se zuba peru nakon jela, „smije“ se sve jesti.
Ovaj mit je nažalost netočan. Prehrana ima vrlo velik utjecaj na zdravlje zuba. „Ista prehrana koja je dobra za vaše srce ili vašu jetru je dobra i za vaše zubno meso i vaše zube“, sažima ovaj stomatolog. Istraživanje sveučilišta u Freiburgu potvrđuje: mediteranska hrana može znatno poboljšati vrijednosti upale u ustima, poput krvarenje zubnog mesa, kod nepromijenjene rutine čišćenja zuba.Najvažnija zapovijed za prehranu dobru za zube je: izbjegavajte napitke koji sadrže šećer i uopće ih ne konzumirajte niti raspodijeljeno preko dana. Slatkiši bi se trebali reducirati na jedan ili dva deserta dnevno. I: snažno prerađena jela su većinom premekana i stoga su i loša za zube. Stefan Fickl objašnjava zašto je to tako: „Žvakanjem se odstranjuje velik dio bakterija sa zuba. Što više vaši zuba moraju raditi prilikom jela, to bolje.“ Dodatni plus: ko duže žvače, potiče protok sline, a ona ispire preostale bakterije.
Važno je također da se caklini između obroka daju pauze za regeneriranje. No što ako se neko ne može odreći grickalica u međuvremenu? Njemačka smjernica za profilaksu karijesa preporuča žvakaću gumu bez šećera nakon obroka. „Neprestano žvakanje aktivira i trenira muskulaturu žvakanja i stalnim žvakanjem se slina prekomjerno proizvodi“, objašnjava Stefan Fickl prednosti.
