Reportaža o mjesečnici

Dr. Gisela Gille je ginekologinja u Lüneburgu (Njemačka) i edukuje djevojke o ženskom zdravlju i mjesečnici. Autorica je knjiga “Djevojke postavljaju ženska pitanja” i

“Djevojke pitaju – majke znaju”.

Bolovi, promjene raspoloženja, strah od vidljivih mrlja od krvi - sve to brine (i pogađa) žene, a da se o tome u javnosti ne govori dovoljno. Događaji povezani s mjesečnicom često se smatraju ličnim problemima koje treba držati u tajnosti u što većoj mjeri. Kao rezultat toga, žene dobivaju malo podrške u suočavanju s mjesečnicom u privatnom, školskom i poslovnom okruženju. Zato je hitno potrebna otvorena komunikacija! Šta žene najviše brine kada je o mjesečnici riječ? Na koliko razumijevanja izvana nailaze? Renomirana agencija za istraživanje javnog mišljenja, Spectra Institut, za dm je provela reprezentativno istraživanje u kojem je ispitano 600 žena različitih dobnih skupina u jedanaest zemalja (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Italija, Hrvatska, Austrija, Rumunija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Češka, Mađarska). Zahvaljujući uzbudljivim i pronicljivim informacijama o zdravlju žena - i jasnom spoznajom da je potrebno učiniti puno više kako bi se osiguralo da mjesečnice dobiju pažnju koju zaslužuju, iskusna ginekologinja i autorica dr. Gisela Gille klasifikovala nam je rezultate istraživanja.

Pitanja o menstruaciji – na njih odgovaraju žene iz jedanaest zemalja*

Vaše stanje: kako se žene osjećaju tokom „onih dana”?

• · 72 % ispitanica osjeća bolove u stomaku tokom mjesečnice.

  · 39 % je pod stresom zbog nedostatka mogućnosti za povlačenje ili rad od kuće tokom mjesečnice.

  · 35 % smanjuje sportske i društvene aktivnosti tokom mjesečnice.

“To bi pomoglo djevojkama i ženama da bolje upoznaju svoja tijela. Većina ljudi zapravo nije dobro informisana o tome kako ciklus funkcioniše”, ističe stručnjakinja dr. Gisela Gille. “Kad biste ovo poštovanje prema ženskom tijelu unijeli u umove djevojaka, ali i u društvo, to bi promijenilo javnu percepciju problema i rasteretilo žene. To bi također imalo utjecaja na svijet rada. Ne može se svaki posao obavljati od kuće, ali ključni termin je period positivity: priznanje društva u cjelini o stanjima ženskog tijela. Bio bi to početak ponovnog razmišljanja teških pitanja na koje nije lako dati jednostavne odgovore.”

Percepcija javnosti: koliko razumijevanja ima kada su u pitanju menstrualni problemi?

• 60 % smatra da je suočavanje s mjesečnicom teška tema.

  · 44 % žena tabu oko mjesečnice smatra posebno problematičnim.

  ·  70 % smatra da zdravlje žena općenito ima premalo mjesta u društvu.

Kad vidite žarko osvijetljene police prepune različitih menstrualnih proizvoda, mogli biste pomisliti da je već dovoljno učinjeno da se mjesečnica i žensko zdravlje približe javnosti. Nažalost, to nije tako, smatra naša stručnjakinja: “Iz historijsko-kulturološke perspektive, tema je još uvijek teška. Dugo je menstrualna krv imala nešto magično, neobjašnjivo i podsjećala je na povredu i nedostatak. Teško je to ljudima izbaciti iz glave. I dan-danas mnoge se djevojke stide mjesečnice i smatraju da im je dosadna ili ograničavajuća. I ne zaboravite, mjesečnica utječe na ženska intimna područja. Zato se mnoge generacije i kulture bore za slobodu govora o mjesečnici. Ali, mjesečnica je znak snage i zdravog tijela koje može rađati novi život. To se prvo mora internalizirati.”

Poznavanje ciklusa i povjerenje u majke, doktore: koliko su žene informisane i ko je prvi kontakt?

• · 33 % smatra da uopšte nisu informisane ili su nedovoljno informisane o svojim mjesečnicama.
• · 45  % imalo je između 13 i 14 godina kada su dobile prvu mjesečnicu.
• · 58 % ih je o mjesečnici informisala majka.
• · 40 % imalo je prvu posjetu ginekologu u dobi od 16 do 20 godina.
• · 44 % bilo je u pratnji majke.

“Ove su izjave u skladu sa istraživanjima koje su više puta potvrdile da je majka najvažnija osoba za djevojčice kada je riječ o informisanju i saznanju o mjesečnici”, ističe stručnjakinja. “Majčin stav prema mjesečnici ključan je za to kako djevojčice doživljavaju svoje mjesečnice. Druga kontakt osoba je ginekolog. Bilo bi prijeko potrebno da edukacija započne i u školi. Također, potrebno je dodatno educirati i majke kako bi se prekinuo krug dezinformacija. Majke svojim kćerima mogu prenijeti samo ono što same znaju i što kao žene predstavljaju.”

Menstrualno siromaštvo: koliko je ženama važna cijena proizvoda za mjesečnicu?

• · 41 % je sretno kada su besplatni proizvodi dostupni na javnim mjestima.
• · 47 % doživljava ovu besplatnu ponudu kao znak uvažavanja.
• · 48 % radije bira povoljne nego održive proizvode.

Mnogim je ženama finansijski teško izvodljivo kupiti dovoljno proizvoda za mjesečnicu i ovaj problem naziva se “menstrualno siromaštvo”. Dr. Gisela Gille smatra da je na javnim institucijama posebna odgovornost: „Bila bi potrebna sveobuhvatna ponuda besplatnih proizvoda za mjesečnicu, posebno u školskim toaletima. Strah da će se tamponi ili ulošci masovno krasti – čest protuargument – prema mom mišljenju je neutemeljen. I toaletni papir dostupan je posvuda, pa ga ne nosite sa sobom.”

*Istraživanje: Institut Spectra u ime dm-a. Bilo je moguće više unosa.

Mädchen müssen mehr über die Periode erfahren!

Komentar Dr. Gisela Gille

“U prosjeku žena tokom života krvari 2000 dana – samo to je dovoljan razlog da se temom detaljno pozabavimo. Menstrualni ciklus kao simbol odrastanja, rađanja i pripadnosti ženskom rodu značajan je fizički, psihički i društveni događaj za djevojčicu. Međutim, početak mjesečnice složena je pojava koja, bez kompetentnog objašnjenja, mora izazvati ambivalentne osjećaje. Ako je nedvojbeno da tjelesno i psihičko blagostanje prije i tokom mjesečnice svaka djevojka percipira na temelju svog znanja i stava, onda ne čudi da mnoge, zbog nedostatka informacija, mjesečnicu posmatraju odvojeno od svog tijela. Još jedan razlog da malo bolje obratite pažnju na menstruaciju!”