Izazov održivosti: pet ideja za ekološki prihvatljiv način života
Na to-do listi koju svi pravimo s vremena na vrijeme, često se nađe i stavka – živjeti održivije, brinuti za ekologiju, paziti na prirodu. I svjesno je preskačemo, jer nam je možda neko rekao da je taj stil života naporan, a i nismo skloni mijenjanju ustaljenih navika. Ipak, za održiviji život potreban je samo jedan korak i već ste na dobrom putu. A izazov održivosti može biti itekako zabavan, uz notu ponosa nakon što napravimo makar malo postignuće.
Pet izazova održivosti za zeleniji način života
1. Jedna sedmica bez automobila
Većina nas zna da je automobil gori za okoliš od javnog prevoza ili bicikla, ali da li znamo u kojoj mjeri? Uz kalkulatore za nivo CO2, koji su veoma lako dostupni online, svako može izračunati svoju potrošnju. Ukoliko vožnju automobilom zamijenite javnim prevozom ili biciklom, možete uštedjeti čak kilograme CO2. Ukoliko, svakodnevno na posao udaljen desetak kilometara, putujete automobilom s motorom s unutrašnjim izgaranjem, godišnje proizvedete oko 400 kilograma CO2.Koristeći automobil ili voz, na godišnjem nivou proizvest ćete oko 140 kilograma, a s e-biciklom tek 9 kilograma CO2. Pronađite druge načine – dogovorite rad od kuće za određene dane ili se raspitajte za mogućnosti dijeljene vožnje.
Ovaj izazov održivosti dobar je ne samo za okoliš, nego i vlastito zdravlje. Više ćete se kretati, a stajanje u gužvi i visoke troškove za gorivo ostavit ćete u prošlosti. Kada ste smješteni u vozu/autobusu/tramvaju vrijeme možete iskoristiti za čitanje knjige, čitanje podcasta, obavljanje posla – ili razgovor s drugim putnicima.
2. Jedan zero waste dan
Jedan dan ne stvarati baš nikakav otpad – taj izazov i ne zvuči tako teško. Statistike su poražavajuće, u 2019. godini, svaka osoba u Evropskoj uniji je proizvela 502 kilograma otpada, što je za sedam kilograma više nego godinu dana ranije. Austrija je s 588 kilograma smeća godišnje po osobi čak i znatno iznad prosjeka. Šta možemo uraditi kako bismo tome, makar malo, stali u kraj? Kupovati namirnice u trgovinama bez ambalaže ili na tržnicama, koristiti mogućnosti stanica za dopunjavanje, kuhati više umjesto posezanja za gotovim jelima. Krenite od jedne prostorije u vašem domaćinstvu i učinite je održivom tako što ćete smanjiti otpad, primjerice koristeći čvrsti šampon za kosu. Ukoliko u toku jednog dana ne uspijete u sprječavanju nastanka otpada, možete to kompenzirati „ploggingom“ – odnosno prilikom trčanja ponijeti sa sobom malu vrećicu u kojoj ćete sakupljati odbačeni otpad.3. Jedan dan jesti samo domaće proizvode
Svježi vitamini, optimalna zrelost i kratki transportni putevi – uz regionalne, sezonske namirnice učinit će dobro, ne samo za okoliš, nego i za vlastito zdravlje. Izazovite sami sebe – tokom jednog dana na tanjiru ćete imati samo sezonske i domaće bio proizvode iz vlastitog kraja. U jesenjoj sezoni nam je dostupno mnogo ukusnog i sezonskog voća i povrća. Istražite vrste povrća i voća koje je u sezoni, i kreirajte svoj dnevni meni.
4. Jedan mjesec preskočiti kupnju odjeće
Jedan od najvećih ekoloških zagađivača je tekstilna industrija - ona troši mnoge resurse poput vode, a kod brojnih radnih koraka hemikalije dijelom dospijevaju nefiltrirano u okoliš. Pored toga se mnogi odjevni komadi proizvode na drugom kraju svijeta kako bi prevalili dugačak put dok ne završe u našim ormarima. Kod pamučne majice kratkih rukava nastaje oko 4,3 kilograma stakleničkih plinova, a kod majice kratkih rukava od poliestera čak 5,5 kilograma.Najprihvatljivija za okoliš i klimu je naravno odjeća koja se uopće ne proizvede i ne kupuje. Burze za razmjenu robe ili trgovine s korištenom odjećom dobra su prilika za pronalazak odgovarajućih komada odjeće koji su već nošeni. Starim predmetima dajte novi kreativan izgled, posjetite second hand ili jednostavno složite nove kombinacije od odjevnih komada koje već imate u svom ormaru i ispunite svoj izazov održivosti.