Može pojasniti princip poreza, na zahtjev preporučiti neki zgodan reklamni film pa čak i spasiti nečiju ljubav, ako ste u potrebi, može vam pomoći u brzom preciziranju dijagnoze: vještačka inteligencija (AI) čovječanstvu pruža brojne prilike. Na primjer, tako da preuzima na sebe zadatke koje ne volimo ili su monotoni ili tako što u nekoliko sekundi može prevesti neki tekst s engleskog jezika. Ali tu prijete i određeni nedostaci. Mediji sve više izvještavaju o planiranim otpuštanjima, i to od poreznih pomoćnika pa sve do inžinjera – svi mogu biti pogođeni. Tehnološka stručnjakinja Mina Saidze savjetuje u sklopu svoje kompanije tehnološke organizacije i kompanije o etici vještačke inteligencije i diverzitetu. Ova 31-ogodišnjakinja bi željela da ova smjena bude naklonjena prema ljudima i pravedno provedena, pri čemu su prava žena posebno važna tema.

Je li vještačka inteligencija nepravedna?

AI sama po sebi nije ni pravedna ni nepravedna, nego je ona društvena igra. Tehnologija nikada nije bila neutralna, jer su je stvorili ljudi. Mi smo odgovorni za vrijednosti koje ima i mi se među sobom moramo pitati kako se nositi s našim predrasudama i našim pristranostima. Inače AI može imati diskriminirajuće posljedice.

Velike kompanije, primjerice, koriste AI-alate u svojim odjelima za Ljudske potencijale koji traže odgovarajuće kandidate za radna mjesta u cijeloj kompaniji. Prednost je u tome što algoritam čini raznolikiji odabir i radna se mjesta - uključujući i ona s više žena - pravednije popunjavaju. Slažete li se s tim?

Gledam na to različito. Na kraju krajeva, to je mač s dvije oštrice. Vidjeli smo mnogo više od jednog slučaja u kojem je velika tehnološka kompanija interno uvela softver za zapošljavanje potpomognut vještačkom inteligencijom, koji je zatim jasno davao prednost muškim kandidatima u odnosu na ženske. Sistem je treniran korištenjem historijskih podataka o obuci, a u prošlosti je na tim pozicijama zapošljavan neproporcionalni veći broj muškaraca.

Znači da algoritam utvrđuje nejednakost?

Kada je softver za zapošljavanje programiran tako da bude uključiv, etičan, odgovoran i transparentan, može pomoći u donošenju boljih odluka o zapošljavanju. No u praksi je to rijetko slučaj, a to ima veze s činjenicom da se etika vještačke inteligencije smatra luksuznom temom. Upravo se oko generativne vještačke inteligencije odvija nešto poput takmičenja u naoružanju. Primarni cilj je maksimizirati profit, na primjer, biti prvi na tržištu s inovacijom ili automatizirati procese.

Ima li primjera koji pokazuju poboljšanja?

Tu je, na primjer, švicarski izdavač Ringier integrisao karakteristiku u svoj sistem upravljanja sadržajem kao dio svoje inicijative "EqualVoice". Na primjer, kada pišu članak, urednici mogu vidjeti koliki je postotak žena među citiranim stručnjacima. Ženski glasovi još su uvijek daleko premalo zastupljeni u javnosti. Vještačka inteligencija ovdje može osigurati veću pravednost ako jednostavno računa i daje vam do znanja kako distribucija izgleda. Novinari tada mogu bolje uzeti u obzir skupine ljudi u nepovoljnom položaju. Takvih pozitivnih primjera ima nekoliko.

Međutim to su još uvijek iznimke?

U principu, etika bi trebala imati važniju ulogu. Moramo češće postavljati pitanja koja nisu samo o ekonomiji: koliko života možemo poboljšati ili čak spasiti ovom tehnologijom? Kako možemo osigurati da svi kao odgovorni građani imaju koristi od digitalizacije? Kako svijet rada može postati raznolikiji i pravedniji?

Ovo je sada misija vaše konsultantske kompanije Inclusive Tech, prve u Evropi za etiku vještačke inteligencije i raznolikost u tehnološkoj industriji. Kako je nastala?

Tokom prvog lockdowna tokom pandemije korone imala sam vremena postaviti sebi temeljna pitanja. Za šta se želim zalagati? Shvatila sam da sam se, kad sam radila u tehničkim timovima, uvijek osjećala kao odmetnik u skupu podataka, bilo u kancelariji, na sastanku ili na konferencijama: obično sam bila jedina žena i obojena osoba. U Austriji i Njemačkoj, primjerice, samo je oko 19 posto žena u informatičkim zanimanjima, dok ih je u Evropi 23 posto. I ne želim živjeti u svijetu koji su stvorili muškarci za muškarce. Želim budućnost u kojoj će svi podjednako dizajnirati tehnologiju. Budući da će AI odrediti našu budućnost, s njom se već suočavamo svaki dan. Na primjer, kada uzmem svoj mobitel i pogledam feedove vijesti, predlažu mi se članci, prikazuju mi se ljudi u aplikaciji za upoznavanje ili preporuke proizvoda pri naručivanju putem interneta: sve to ima neke veze s vještačkom inteligencijom.

Odlučili ste biti prosvjetitelj u svome poslu?

Savjetujemo razne organizacije, od udruženja preko fondacija do kompanija. Obraćamo se i politici i medijima. Obično se nekoliko malih programa potpore za žene u MINT-profesijama pokreće politički. Ali to nije dovoljno. Svakako moramo težiti reformi digitalnog obrazovanja širom Evrope. To znači, naprimjer, da se od trećeg razreda nadalje uvede školski predmet kao što je data science. Potrebni su nam obvezni moduli iz etike vještačke inteligencije i analize podataka na univerzitetima kako bismo osposobili sve sljedeće generacije za digitalno tržište rada. I moramo kvalificirati ljude kako bi se mogli nastaviti baviti svojom profesijom ili pronaći novo polje rada.

Mnoga će radna mjesta nestati i promijeniti se – ali će se mnoga i otvoriti. Može li ovo biti prilika za žene u IT-u?

Da, vidim mnogo prilika za žene, također na temelju svoje lične biografije. IT-industrija mi je omogućila društvenu mobilnost, društveno priznanje i uključenost. Voljela bih da ovu privilegiju dobije više ljudi u Evropi. Lično sam iskusila da je u IT-industriji svejedno jesam li i šta sam studirala. Umjesto toga, važne su moje vještine. To ne znači da sada svi moraju naučiti programirati, ali ako imate osnovno razumijevanje u području tehnologije, možete raditi na pozicijama koje su orijentirane na poslovanje, kao što su komunikacije ili upravljanje dionicima. Uz empatiju i organizacijski talent, žene imaju i druge vještine koje se trenutačno traže. Tehnološka industrija također nudi odlične uvjete, žene mogu raditi honorarno, bez obzira na lokaciju na kojoj se nalaze, a uvijek je moguć i prelazak iz drugih struka.

I sami ste prešli iz druge struke. Kako vam je to uspjelo?

Studirala sam ekonomiju. Oko 2015. primijetila sam u Berlinu da se osnivaju jedan start-up za drugim. Shvatila sam kako digitalizacija nije samo trend nego dugoročni razvoj koji će nas jako zaokupiti. A moć proizlazi iz djelovanja. Zato sam se odlučila upustiti u te promjene. U to su me vrijeme mediji marginalizirali zbog migracijske i integracijske politike. Iako sam rođena i odrasla u Njemačkoj, a njemački je moj materinji jezik! Za to vrijeme obrambenom politikom ili digitalizacijom oduvijek su se bavili muškarci.

Sami ste naučili programirati …

…i specijalizirati se za analitiku velikih podataka. Danas ovo predajem na univerzitetima. Samo s puno discipline, inicijative i otpornosti kroz dugi niz godina postala sam priznata stručnjakinja. Završila sam IT-tečajeve kako bih stekla tehničku osnovu, pohađala gostujuća predavanja iz informatike na Tehničkom univerzitetu u Berlinu i uz svu teoriju stekla praktično iskustvo u IT industriji uz knjige, online časove i univerzitetska predavanja. Za mene je prelazak u analizu podataka i nauka o podacima u privatnom sektoru bio oslobođenje – moja dob, spol ili porijeklo više nisu igrali ulogu. Jedino što se na kraju gledalo bilo je – što mogu.

AI: jednostavno isprobajte!

Svi mi već dugo koristimo vještačku inteligenciju. Kada pitamo Siri ili Alexu za recept, iza se krije program za prepoznavanje glasa, a kada pitamo Firefox za hotel u Grčkoj, algoritam pretražuje web. Ali AI nam može puno više pomoći u svakodnevnom životu, samo ga morate jednom isprobati. Trenutačno se diže puno buke oko takozvane generativne vještačke inteligencije s alatima kao što su ChatGPT ili Google Gemini. Oni mogu, na primjer, kodirati programe ili stvarati web stranice. Napunjen pravim informacijama, ChatGPT može dizajnirati pozivnicu za veliku rođendansku zabavu ili napisati govor za godišnjicu kompanije u nekoliko sekundi. Ako niša drugo, dobit ćete lijepu skicu koju možete sami urediti, ali i senzibilizirati, jer AI nema empatije. Alati za prevođenje, kao što su DeepL ili translate.google mogu raditi na svim jezicima, ali ne na svim jednako dobro. Engleski trenutačno najbolje funkcioniše, vjerovatno zbog dužeg vremena primjene. Međutim uvijek treba imati na umu da bi ljudi trebali precizno provjeriti rezultate jer AI griješi.

O AI-stručnjakinji Mini Saidze

Rođena u Njemačkoj, kći roditelja koji su izbjegli iz Afganistana prva je u porodici počela studirati. Kao ekonomistica najprije je radila kao novinarka. Danas je ova 31-godišnjakinja višestruko nagrađivana stručnjakinja za vještačku inteligenciju, autorica i osnivačica kompanije. Njen fokus u tehnološkoj industriji: nepristrani algoritmi i uključive tehnologije kako bi svi imali koristi od digitalnog napretka. Posebno je zabrinuta za jednaka prava žena. Godine 2020. osnovala je Inclusive Tech kao prvu evropsku lobističku i konsultantsku organizaciju za etiku vještačke inteligencije i raznolikost u tehnologiji. Njeni su klijenti renomirane tvrtke kao što su Intel, Yelp ili IBM i neprofitne organizacije kao što su Fondacija Körber ili Heinrich Böll. Mina Saidze bila je glavni govornik na Forbes Women Summitu i Googleu, među ostalima. Njena knjiga “FairTech: Ponovo promišljanje digitalizacije za pravedno društvo” objavljena je u jesen 2023.