Active Beauty
Kortizol: djelovanje hormona stresa na psihu
:text:: MMag. Cornelia Schallhart
:readingtime:: :minutesshort:

Oslobađanje od stresa

Kortizol: djelovanje hormona stresa na psihu

Dugotrajno zvonjenje telefona, rokovi na poslu, more kojekakvih mailova koji donose nove radne zadatke, svađe u odnosu… Za psihološko stanje i tijelo posljedice naše moderne svakodnevice nerijetko predstavljaju jednaku prijetnju kao i približavanje sabljastog tigra našim precima u kamenom dobu. Kako trajna izloženost stresu ne bi prerasla u hronično povišen nivo kortizola, donosimo savjete stručnjakinje za odgovarajuće ponašanje u stresnim situacijama.

Gospođa mag. Cornelia Schallhart je psiholog, sistemski psihoterapeut, industrijski psiholog i zdravstveni psiholog, savjetnik za menadžment i poslovna ekonomistica. Radi u Telfsu i Lienzu u svojoj ordinaciji kao psihoterapeut i supervizor, a specijalizirala se, između ostalog, i za temu stresa. Za active BEAUTY odgovorila je na najvažnija pitanja o hormonu stresa, kortizolu i njegovom utjecaju na psihološko stanje. Također nam daje konkretne mjere za pravilno postupanje sa stresom.

1. Gospođo mag. Schallhart, kakvo je djelovanje kortizola na psihološko stanje i tijelo?

Kortizol je, kao i adrenalin, hormon koji proizvodi naše tijelo u kori nadbubrežne žlijezde. Pomaže nam u pripremi energije kada je tijelo treba. Smanjuje upale i sprečava reakcije imuniteta. U davnim vremenima ovo je ljudima bilo potrebno u situacijama kada je trebalo osigurati vlastiti život, naprimjer tokom bijega od divlje životinje. Danas su to trenuci u kojima osjećamo izazove. Pojavi li se u našemu svakodnevnom poslu, u prometu ili u porodici, oslobađaju se adrenalin i kortizol kako bismo se mogli nositi s tim situacijama. Ako ovakva stanja trajnu stalno, onda nam postaje sve teže. Ovu reakciju nazivamo stresom, a hronični stres može prouzrokovati bolesti i depresije, dijabetes tipa 2 ili poremećaj memorijskih funkcija. Hronični stres javlja se kada stres izlazi izvan granica naše kontrole.

2. Koji psihološki i fizički simptomi ukazuju na previsok nivo kortizola?

Kada imamo kratkoročno oslobađanje kortizola, fokusirani smo, imamo veću moć opažanja i možemo brzo reagovati. U skladu s tim tijelo je spremno na skok, napetost mišića je povećana i veća je vjerovatnoća da ćemo se znojiti. Energija se prestaje trošiti na druge procese u tijelu, probava i san u tom trenutku nisu mogući. Aktivira se simpatički nervni sistem, odnosno izvedbena motivisanost tijela, što nas sve čini spremnima za akciju. Ako stres nestane nakon kratkog vremena, možemo zapamtiti ovo iskustvo, učiti iz njega i kasnije se na njega i pozivati.

Ako doživljavamo hronični stres i zbog toga imamo trajno povišen nivo kortizola, primijetit ćemo to, jer će biti smanjena percepcija boli u našem tijelu. Kortizol također utječe na naš mozak. Kada je nivo kortizola visok, teško se bilo čega sjećamo, ne možemo naučiti ili isprobati nove obrasce ponašanja, već tvrdoglavo pribjegavamo starim obrascima. U toj smo situaciji rastreseni i neusredotočeni te su naše reakcije popraćene većim stepenom zabrinutosti.

Opisana stanja podjednako se odnose na žene i muškarce, pri čemu je vjerovatnije da će muškarci odmah reagovati na situaciju, reći nešto ili se zauzeti za sebe – što opet smanjuje njihov nivo stresa – dok bi žene mogle biti sklonije bijegu, otkazu ili prilagodbi.

Savjet za čitanje: otkrijte kako možete “reći ne” i kako efikasno spriječiti sindrom izgaranja (“burnouta”).

3. Kortizol je hormon stresa. Kao psiholog, koje mjere preporučujete ako visok nivo kortizola ima negativne učinke na psihička stanja?

Kako bi se uravnotežio štetan učinak kortizola na psihičko stanje, ali i općenito smanjio stres, dostupne su razne tehnike opuštanja:

  • meditacija
  • vježbe svjesnosti
  • joga
  • autogeni trening.

Vježbanje, najbolje na svježem zraku, kao i društveni kontakti te smijeh također pomažu kada visok nivo kortizola negativno utječu na psihološka stanja. O našoj procjeni zavisi i hoće li nam se situacija činiti izazovnom. S jedne strane procjenjujemo zadatak, a s druge strane procjenjujemo svoje resurse, odnosno svoje mogućnosti za prevladavanje ovih izazova. Ako zadatak premašuje naše (samoprocijenjene) resurse, to dovodi do stresa. Međutim, ako procjenjujemo da su naši resursi i više nego dovoljni za zadatak, tada ostajemo mirni. Zato bi bilo dobro bolje upoznati vlastite snage i pouzdati se u njih.

4. Koje mjere preporučujete kod preniskog nivoa kortizola?

Znak niskog nivoa kortizola može biti hronični umor. U tom slučaju svakako biste se trebali posavjetovati s doktorom kako biste razgovarali o posljedicama niskog nivoa kortizola na vaše um i tijelo.