Nedostatak vremena: pet savjeta protiv stresa u svakodnevici

Posao, kućanstvo i ostale obveze, bavljenje sportom, održavanje društvenih kontakata - kako da to sve uspijemo poslije posla i tokom vikenda? To pitanje sebi postavljaju svi oni koji se osjećaju rastrgani između bezbrojnih obveza. Naši savjeti protiv stresa pomažu u svjesnijoj percepciji raspoloživog vremena i suzbijanju osjećaja nedostatak vremena.

Osjećaj nedostatka vremena u našoj ubrzanoj svakodnevici nije nastao slučajno. Kada je prilikom posljednje reforme radnog vremena u Austriji prije oko 50 godina bio uveden 40-satni radna sedmica, podjela uloga je bila drugačija nego što je danas: kućanica je vodila brigu o djeci, nabavci, poslovima u kućanstvu, dok je muškarac radio puno radno vrijeme. Prvobitno dakle nije bilo predviđeno da se svi brinu o svemu. Danas je višestruko opterećenje uobičajeno. Prema studiji Univerziteta u Beču mnogi žele skraćivanje radnog vremena od jednog čak i dva radna dana u sedmici i spremni su prihvatiti i smanjenje plaće. No, ne može si svatko priuštiti finansijsko ograničavanje. Koji savjeti protiv stresa pomažu u sprečavanju osjećaja nedostatka vremena i svjesnije percepcije vremena?

Ovih pet savjeta protiv stresa usporavaju svakodnevicu

1. Prepoznajte vremenske zamke

Prvo je važno otkriti gdje vrebaju najveće vremenske zamke. Ono što je svima poznato: neprestana online prisutnost - prije svega na pametnim telefonima - prekida nas u našim aktivnostima i rascjepka nam dan. Krilatica stoga glasi: budite češće offline. Biti prisutan, svjesno ne raditi ništa (i to stvarno ništa) i uživati u trenutku umjesto da po dvadeseti puta provjeravate svoje račune na društvenim medijima pomaže u isključivanju.

Uz to su mnogi previše optimistični što se tiče raspoloživog vremena u budućnosti. Jer smatraju da će idućeg dana imati više vremena nego danas. Posljedica: ulaze u previše obveza. Radije češće recite „ne“, odbijte pozive na navodno obvezna događanja i ne redajte sebi sastanke jedan za drugim, već u međuvremenu svjesno isplanirajte pauze i odmah će i stres biti manji.

2. Iskoristite „uzalud potrošeno vrijeme“

To znači postati kreativan. Jer vrijeme je u najmanjem broju slučajeva uzalud potrošeno - često se može bolje oblikovati uz samo male promjene. Tokom vožnji vozom ili autobusom na posao možemo čitati knjige, slušati podcast ili zvučnu knjigu. Ili s posla odlazimo biciklom i tako s liste brišemo večernji trening u fitness studiju. Ako satima sjedite na igralištu, Vaše (starije) dijete možete pustiti da se igra samo ili da divlja s drugom djecom - a za to vrijeme možete sjediti na klupi i na primjer telefonirati s dragom osobom.

3. Stvorite više „dobrog“ vremena

U najvažnije savjete protiv stresa spada i stvaranje više „dobrog“ vremena. Šta se pod time misli? Male vremenske okvire trebali bismo koristiti za aktivnosti kojima se rado bavimo. Pritom je važno razlikovati aktivan i pasivan odmor: aktivne aktivnosti poput rada u vrtu, sviranja instrumenta, šetnje u prirodi ili svjesno uživanje u hrani s drugim ljudima čine nas zadovoljnijima nego pasivne aktivnosti poput gledanja televizije. To pokazuje i studija Instituta za istraživanje kulture mladih po nalogu SOS dječjeg sela. Diljem Austrije provedena je anketa među mladima o tome šta u njihovim obiteljima nedostaje. 55 posto navodi da im nedostaju zajedničke aktivnosti, 30 posto zajedničke obroke.

4. Ulaganje u vrijeme umjesto u materijalne stvari

Često činimo grešku time što manje cijenimo vrijeme nego novac ili materijalne stvari. Trčimo u tri različite trgovine kako bismo iskoristili različite akcije i već smo potrošili cijelo subotnje prijepodne za nekoliko ušteđenih eura. Ili se 45 minuta vozimo autobusom umjesto da za 15 minuta uzmemo taksi. Za rođendan želimo sebi novi pametni telefon, a pritom bi nas više radovali bonovi za pomoć u kućanstvu. Od naših savjeta protiv stresa ovaj nije svakome jednostavan za provesti jer kod mnogih ljudi i prije svega obitelji često je finansijski budžet vrlo ograničen.

Dobra vijest je: i minimalizam može pomoći u uštedi vremena. Kruže razne brojke, ali jedno je jasno: u današnje vrijeme prosječan čovjek posjeduje mnogo više predmeta nego prije nekoliko desetljeća. Čak i kada kućanski uređaji poput mašine za veš i sl. uređaji pomažu u uštedi vremena, u konačnici te stvari koštaju vremena: mora ih se koristiti, održavati, pohraniti, popraviti, čistiti i zbrinuti.

5. Naučiti iznova cijeniti vrijeme

Protiv nedostatka vremena pomaže i kada bismo iznova vrednovali neomiljene poslove: kućanski poslovi i čišćenje možemo smatrati dosadnom obvezom - ili kao trening koji nas održava fit i za koji ne moramo dodatno ići u fitness studio. I kroz misaone eksperimente posve drugačije promatramo naše vrijeme: ako na primjer zamislimo da ćemo zbog preseljenja u našem gradu ostati samo još tjedan dana, mnoge stvari percipiramo svjesnije i zahvalniji smo.